petak, 20. prosinca 2013.

Nemojte izgubiti svaku nadu vi koji ulazite ( u 2014. godinu)

Približava nam se Božić, uz Uskrs najveći kršćanski blagdan. Zadnjih godina o Božiću prvenstveno govorimo da je to vrijeme darivanja, pa tek na drugom mjestu se spominje da je to obiteljski praznik. Kapitalizam i komercijalizacija su učinili svoje. No bez obzira na redoslijed, i bez obzira jeste li kršćanin ili niste, Božić ima svoj poseban duh i svoju očaravajuću atmosferu.
Iako mnogi znanstvenici tvrde da se Isus zapravo rodio u lipnju, zašto je baš datum 25.12. uzet kao Isusov rođendan?

U prvim su stoljećima kršćani taj datumi slavili i kao početak nove godine i taj se običaj zadržao sve do 1691. kada je Crkva prihvatila 1. siječnja kao Novu godinu. Datum Isusova rođenja izabran je proizvoljno. 25. 12. se kao Isusov rođendan počeo slaviti negdje u 4. st. n.e., a taj datum je izabran da bi se potisnuo poganski običaj slavljenja rođenja "nepobjedivog" Sunca.

Najpoznatije rimske zimske svetkovine bile su Saturnalije (Saturnalia), vrijeme opuštanja, gozbe, razveseljavanja i odmor od formalnih pravila. Običaj je bio da se daruju maleni darovi (Saturnalia i Sigillaricia), najčešće lutke za djecu i svijeće za odrasle. Posao se odgađao, a slavili su i robovi. Pilo se, kockalo i pjevalo, a česta je bila i javna golotinja. Saturnalije su slavile boga Saturna (pandan Kronu iz grčke mitologije) te su počinjale 17. prosinca, a duljina svetkovina s vremenom se povećala do 24. prosinca, a u carsko je vrijeme skraćena na pet dana. Tako su Saturnalije počinjale tri dana prije solsticija, i trajale još tri dana nakon solsticija. 25. prosinca Rimljani su slavili Dies natalis Solis Invicti ili "rođendan nepobjedivog Sunca". Naziv Sol Invictus dopuštao je slavljenje nekoliko božanstava povezanih sa Suncem. Crkva je željeći potisnuti taj poganski blagdan tada počela slaviti rođenje Isusa Krista koji je Božansko Sunce s visine (postoje dokazi da je to počelo 336. godine).

Hrvatska riječ Božić zapravo je umanjenica riječi Bog, a potom je preuzeta kao naziv blagdana te označava da se na taj dan rodio mali Bog − Isus.
U anglosaksonskim jezicima, etimologija seže do riječi geol od koje je derivirana današnja engleska riječ Yule. Engleska riječ Christmas skraćenica je od sintagme Christ's mass (Kristova misa), a potječe od srednjoengleskog Christemasse i staroengleskog mæsse. Drugi etimolozi vjeruju da je to posuđenica od egipatske složeniceKhristos-Mas (Kristovo rođenje).
U ostalim se jezicima naziv Božića veže uz riječi koje opisuju rođenje - u španjolskom - navidad, portugalskom - natal i francuskom - Noël. U njemačkom jeziku Weihnachten znači "blagoslovljena, sveta, štovana noć".
Utjecajem engleskog jezika proširila se i skraćenica xmas. U starim grčkim inačicama Novog zavjeta, grčko slovo hi (χ) prvo je slovo imena Krist (Χριστός). Od sredine 16. stoljeća slično se latiničko slovo X koristilo za skraćenicu riječi Krist.
Iz sveg tog proizlazi da je najstariji i najoriginalniji kršćanski blagdan Uskrs. No vratimo se Božiću.
Rekao sam da u vrijeme neposredno pred Božić i na sam Božić vlada posebno ozračje, bez obzira na neimaštinu, teško socijalno stanje, nepovoljne financije, pa čak bili vjernik ili ne, ljude ipak hvata neki osjećaj nade i pozitive.
I u tom božićnom duhu, danas sam dobio izrazito pozitivne i lijepe vijesti. Nisu još 100% sigurne (ja sam nevjerni Toma pa ne vjerujem dok ne vidim crno na bijelo), ali apsolutno su unijele svijetlost u moj život i nadu u bolju budućnost.
Zato i ova poruka svima vama: Nemojte izgubiti svaku nadu vi koji ulazite ( u 2014. godinu)!